Vodice i Tisno (uz 10 lokacija na kojima su održane terenske tematske radionice) bili su domaćini sudionicima 3. Hrvatskog ruralnog parlamenta koji je održan od 20. do 23 svibnja 2019. godine u organizaciji Ministarstva poljoprivrede (Mreže za ruralni razvoj) i Hrvatske mreže za ruralni razvoj te suorganizaciji LAG-a More 249. Na skupu se okupilo oko 300 sudionika iz cijele Hrvatske, predstavnika LAG-ova i udruga koje se bave ruralnim razvojem, stručnih i znanstvenih organizacija, predstavnika ministarstava i državnih upravnih tijela, jedinica lokalne samouprave, poduzetnika, poljoprivrednih proizvođača, obrtnika i drugih dionika ruralnog prostora. Trodnevno događanje otvorio je u ponedjeljak, 20. svibnja 2019. godine potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić. Na parlamentu je sudjelovao i voditelj LAG-a Posavina Goran Jelinić uz stručne suradnice Marinu Šimunović i Andreu Pavelić.
Na Parlamentu su govorili predstavnici Europske komisije Stefan Jensen i predstavnik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Tom Jones, koji su sudionicima predstavili koncept pametnih sela te primjere provedbe u zemljama Europske unije. Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. predstavila je Spomenka Đurić iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, dok je o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike govorio Michael Pielke iz Europske komisije. Bilo je riječi i o strategiji razvoja poljoprivrede i ribarstva te strateškom planiranju novog programskog razdoblja. Sudionicima su predstavljene i perspektive buduće Zajedničke poljoprivredne politike kao i rad na izradi Strategije poljoprivrede i ribarstva 2020.
Pametna sela – oksimoron?
Glavna tema kojom su se bavili sudionici Parlamenta vezana je uz „Pametna sela“, odnosno sela budućnosti. Važna inicijativa za “pametna sela” dogodila se u rujnu 2016. godine kada se 340 predstavnika ruralnog područja okupilo u Corku, u Irskoj, kako bi počeli konstruirati viziju budućnosti EU-a. Donesena je tzv. Deklaracija iz Corka 2.0 pod nazivom “Bolji život” u ruralnim područjima, a temeljila se na sveobuhvatnom pristupu ruralnom razvoju.
Koncept “pametnih sela” uključuje korištenje modernih tehnologija zahvaljujući kojima je moguće stvoriti okruženje koje će stanovnicima ruralnih područja dati iste mogućnosti kakve imaju stanovnici urbanih sredina u ekonomskom, društvenom, obrazovnom i zdravstvenom smislu.
Za sudionike je organizirano 10 interaktivnih terenskih radionica na kojima su mogli izmjenjivati iskustva i mišljenja o temama ključnim za rast i razvoj ruralnih prostora. Dinamične i kreativne rasprave artikulirale su izazove s kojima je hrvatski ruralni prostor suočen, poput odljeva mladih iz ruralnih područja, neiskorištenih potencijala, prometne izoliranosti i nedostatka društvenih ili kulturnih servisa i usluga.
Pametno upravljanje kao temelj održivog ruralnog razvoja
Lokalna partnerstva i inicijative “bottom-up” pristupa uz institucionalnu integralnu međusektorsku podršku temelj su održivog ruralnog razvoja. Ograničenost resursa obvezuje nas na djelovanje (misleći na poljoprivrednu proizvodnju) bez nanošenja štete prirodnim izvorima i okolišu, jer je upravo zaštita prirode ključ održive poljoprivrede. Digitalizacija sela predstavljanjem novih servisa i usluga doprinijeti će boljoj ravnoteži gospodarskog i socijalnog kapitala, a samim time i kvaliteti života ljudi u ruralnom području. Povezano s tim, iskorak u prevladavanju prometne izoliranosti ruralnih krajeva (posebice otoka) korištenjem modernih tehnologija (digitalnih aplikacija, “car-sharing” usluga i sl.), uz naravno neizostavnu institucionalnu podršku ulaganjima u infrastrukturu i javni prijevoz, pomoći će u stvaranju privlačnih uvjeta u preraspodjeli životnog prostora u Hrvatskoj.
Uz navedeno, ulagati ćemo dodatne napore u edukaciju svih aktera, kako bi poljoprivrednici svojim kreativnim idejama i novim proizvodima dodane vrijednosti postali poduzetnici u punom smislu riječi te kako bi udruživanjem nastupali na unutarnjem tržištu i iskoristili njegove prednosti. Prijenos znanja, učenje na primjerima dobre prakse i kontinuirana suradnja stvaraju pretpostavke za ostanak ljudi u ruralnim krajevima.
Neizostavno i kontinuirano jačanje suradnje lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela, kao i umrežavanje i međusobno povezivanje poljoprivrednika, uz pomoć modernih tehnologija i održivog upravljanja prirodnom resursima predstavljaju cilj revitalizacije ruralnog područja, naravno uzevši u obzir specifične karakteristike područja na kojima su locirani.
Zaključci i prezentacije govornika biti će objavljeni na mrežnoj stranici ruralniparlament.com.
