Na zadnjoj sjednici Vlade prihvaćen je Prioritetni nacionalni Akcijski plan za povećanje učinkovitosti korištenja europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova za razdoblje 2016. do 2018. godine.
Akcijski plan pobliže definira provedbu reformi u području povlačenja sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova sukladno Nacionalnom programu reformi 2016., kroz 20 akcijskih točaka planiranih u kratkom (6-12 mjeseci), srednjem (1-3 godine) i dugoročnom (3+ godine) razdoblju. Hrvatska mora povećati slabu apsorpciju ESI fondova u razdoblju 2014.-2020. jer trenutačna dinamika ugovaranja, plaćanja i certificiranja nije zadovoljavajuća. Jednako tako, već sad je potrebno planirati kako bi se idući višegodišnji financijski okvir EU-a kvalitetno iskoristio.
Sukladno Nacionalnom programu reformi 2016., predložio se prioritetni nacionalni Akcijski plan za povećanje učinkovitosti korištenja ESI fondova za razdoblje 2016.-2018., koji se temelji na 3 cilja:
1. smanjenje administrativnog opterećenja,
2. osiguranje pouzdanog upravljanja sredstvima,
3. osiguranje dovoljnog broja kvalitetno pripremljenih projekata,
te sadrži 20 akcijskih točaka za povećanje učinkovitosti korištenja ESI fondova:
1. pojednostavnjenje procedura i standardizacija postupaka
2. smanjenje kompleksnosti sustava upravljanja i kontrole
3. olakšavanje zapošljavanja na poslovima povezanim s EU fondovima
4. uvođenje timova za pomoć u pripremi i provedbi projekata
5. utvrđivanje kriterija (pokazatelja) uspješnosti na razini specifičnih ciljeva
6. optimizacija izvora financiranja
7. poboljšanje modela ex ante kontrole javne nabave projekata financiranih iz EU fondova
8. jačanje suradnje između prijavitelja/korisnika i tijela koja pružaju podršku
9. sustavni programi izobrazbe s ciljem jačanja administrativnih kapaciteta na nacionalnoj i regionalnoj razini
10. jačanje politike zadržavanja službenika na poslovima povezanim s EU fondovima
11. uvođenje timova za podršku u ispunjenju općih uvjeta i utvrđivanje hitnosti u izdavanju upravnih akata povezanih s provedbom EU projekata
12. aktivacija financijskih instrumenata
13. omogućavanje komplementarnih izvora za realizaciju financiranja projekata, posebice za ključnu infrastrukturu i u sektorima s brzim rastom produktivnosti (energetika, promet, IT)
14. uspostava jedinstvene metodologije za vrednovanje socio-ekonomskog utjecaja investicijskih projekata sufinanciranih iz EU fondova
15. uvođenje e-projektne prijave i e-izvještavanja
16. informacijski sustav za strateško upravljanje EU fondovima
17. jačanje kooperativnosti i suradnje središnje i lokalne razine na EU projektima
18. sustavna promocija programa
19. uspostava sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem
20. sustavno planiranje investicija iz EU fondova
Kratkoročne mjere kojima će se ostvariti pozitivni rezultati već u prvih godinu dana uključuju pojednostavnjenje procedura i standardizaciju postupaka, smanjenje kompleksnosti sustava upravljanja i kontrole, olakšavanje zapošljavanja na poslovima povezanim s EU fondovima, uvođenje timova za pomoć u pripremi i provedbi projekata, utvrđivanje kriterija (pokazatelja) uspješnosti na razini specifičnih ciljeva, optimizaciju izvora financiranja, poboljšanje modela ex ante kontrole javne nabave projekata financiranih iz EU fondova, jačanje suradnje između prijavitelja/korisnika i tijela koja pružaju podršku i sustavne programe izobrazbe s ciljem jačanja administrativnih kapaciteta na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Cjelokupan Akcijski plan možete pročitati ovdje!
Izvor: eu-projekti.info
