Vremenske (ne)prilike poput mraza i suše ove su godine značajno smanjili urode i zadale glavobolje poljoprivrednicima, no hrvatski vinari očekuju dobre berbe i kvalitetna vina. ˝Godina je znatno bolja nego prošla unatoč vremenskim nepogodama koje su nas pratile od početaka vegetacije. Suho i vrlo toplo ljeto učinilo je svoje te izvuklo maksimum iz grožđa. Berba je počela ranije u usporedbi s proteklim godinama, no grožđe je iznimno zdravo i u odličnom kondicijskom stanju što su vrlo bitni preduvjeti za još jednu izvanrednu vinogradarsku godinu koja nam obećava i nezaboravna vrhunska vina˝, objašnjava Marijan Knežević, glavni enolog Feravina.
Kako tvrdi, prema planu 50 posto vinograda Feravina je pod redukcijama za vrhunske linije vina Dika i Miraz, no za ostale vinograde punog roda, očekuju vrhunske prinose, kako u kvaliteti tako i u kvantiteti. Feravino u vinogradima ima i nasada starijih godišta koji odlično podnose suhe vremenske periode, kako kaže Knežević daju i vrhunske parametre u sladorima i u ekstremnim godinama.
U čitavoj Slavoniji su prve redovne berbe već obavljene, kao i one za pjenušava vina, a vinarija Krauthaker krenula je s berbom Pinota sivoga i Sauvignona. ˝Godina je bila dosta teška najviše zbog kasnog mraza u svibnju i suše koji su dosta umanjili prinose. Nadamo se da će kvaliteta grožđa biti dobra te da ćemo time kompenzirati manjak grožđa˝, smatra Martina Krauthaker, enologinja vinarije Krauthaker.
Napominje kako će i cijena vina morati biti korigirane jer od 2014 2017. godine mraz i suša su utjecali na urod. ˝Troškovi su isti, a u te četiri godine čitava regija, pa i mi, količinski smo izgubili jednu cijelu godinu što je velik udarac. No stalni rad na kvaliteti vina neutralizirat će ove negativne činjenice˝, poručuje Krauthaker.
Podaci HGK pokazuju kako je izvoz vina u 2016.godini iznosio je 3608 tona, a najviše hrvatskog vina izvezli smo u susjednu nam BiH, Njemačku, Češku i Poljsku. Flaširanog vina izvezli smo gotovo 2,5 milijuna litara u vrijednosti od gotovo 9 milijuna eura, a najviše vina otišlo je u BiH, Njemačku, Crnu Goru, Srbiju i SAD.
Vina u rinfuzi izvezli smo nešto više od milijun litara, i to najviše u Austriju, Češku, Slovačku, BiH i Kosovo.
Hrvatska pjenušava vina najviše su izvezena u Singapur, Njemačku, Nizozemsku, BiH, Crnu Gori i Ujedinjene Arapske emirate. Izvezli smo pjenušavih vina u vrijednosti malo većoj od pola milijuna eura i to gotovo 32.000 litara. S druge pak strane, uvoz vina iznosio je gotovo 31.000 tona, a najviše smo ga uvezli iz Makedonije, Italije i Kosova. U usporedbi s 2015. godinom uvoz nam je veći za gotovo 2000 tona, dok je izvoz u 2016. godini manji te je 2015. godine iznosio gotovo 5000 tona.
Izvor: sbnews.hr
