Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Pravilnik o kontrolnom sustavu u ekološkoj proizvodnji kojim će potrošačima od sada biti dostupni podaci o svakoj fazi proizvodnje ekoloških proizvoda.
„Hrvatska ima najveći rast površina pod ekološkom proizvodnjom u cijeloj Europskoj uniji i to nam je strateški izuzetno važan segment poljoprivredne proizvodnje. Imamo idealne uvjete za ekološku poljoprivredu i očekujem rast proizvodnje u narednim godinama. Novi Pravilnik koji smo predložili uređuje sustav evidencije i kontrole te uvodi jednu veliku novost – sljedivost proizvoda dostupnu svakom krajnjem kupcu. To će dodatno osnažiti povjerenje potrošača i ojačati položaj proizvođača. Svi želimo znati što jedemo, a sada smo u fazi koja nadilazi zdravstvenu ispravnost hrane – informacija o podrijetlu hrane koju jedemo postaje jedan od glavnih čimbenika odabira pri kupnji.“
– izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Pravilnikom se propisuje provedba pravila ekološke poljoprivrede, ovlašćivanje kontrolnih tijela, postupci kontrolnih tijela u okviru kontrole ekološke proizvodnje i proizvoda, sadržaj kontrolnih lista i zapisnika, izvještaji, obrazac zahtjeva za upis u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji te izgled nacionalnog znaka za označavanje ekoloških proizvoda.
Godišnja vrijednost hrvatskog tržišta ekoloških proizvoda iznosi oko 99 milijuna eura (prosječno oko 23,6 eura po stanovniku), a učešće potrošnje ekoloških proizvoda u ukupnoj potrošnji iznosi 2,2%. Potrošnja ekoloških proizvoda u Europskoj uniji bilježi godišnji rast od 12% , a u posljednjih 10 godina ukupno je porasla za 112%. Tržište ekoloških proizvoda, kako na razini Europske unije tako i u Hrvatskoj u stalnom je porastu te je opravdano očekivati da se ovaj trend nastavi.
Hrvatska ima izuzetno povoljne agrookolišne uvjete za razvoj ekološke poljoprivrede počevši od raznolikosti agroklimatskih regija, što pruža jedinstvenu mogućnost proizvodnje kako kontinentalnih tako i brdsko-planinskih i mediteranskih poljoprivrednih kultura pa do relativno malog opterećenja u pogledu difuznih i točkastih onečišćenja (kemijska i teška industrija, prekomjerna uporaba mineralnih gnojiva i pesticida, postojanje velikih farmi kao izvora dušičnih emisija).
Ministarstvo poljoprivrede intenzivno potiče ekološku poljoprivrednu proizvodnju, potporama kroz mjere Programa ruralnog razvoja od kojih su najznačajnije Mjera 11 „Ekološki uzgoj“ i Mjera 3 „Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu“.
Potpore za ekološku proizvodnju znatno su veće od onih za konvencionalnu, a osnovni uvjet za potporu je upis u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji kojeg vodi Agencija za plaćanja, a poljoprivredno zemljište na kojem se obavlja ekološka proizvodnja mora biti registrirano u ARKOD sustavu i u cijelosti uključeno u sustav kontrole ovlaštenog kontrolnog tijela. Prilikom ulaska u sustav potpore poljoprivrednici preuzimaju obvezu petogodišnjeg razdoblja provođenja ekološkog uzgoja.
U Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji trenutačno je upisano 5460 proizvođača. Prema Jedinstvenim zahtjevima za izravna plaćanja za 2019. godinu, u ekološkoj proizvodnji prijavljen je 43.031 hektar, a u prijelazu sa konvencionalne proizvodnje na ekološku prijavljeno je 61.434 hektara, od čega najviše oranica (33.468 ha).
Izvor: ruralnirazvoj.hr
